Raskol u etru
Raskol u etru
http://www.floowie.com/en/read/raskol/1
http://www.floowie.com/en/read/raskol/2
http://www.floowie.com/en/read/raskol/| 1
Dragoslav Simi}
RASKOL U ETERU
http://www.floowie.com/en/read/raskol/2 |
Urednik
Milena Stojsavqevi}
http://www.floowie.com/en/read/raskol/| 3
DRAGOSLAV SIMI]
RASKOL
U ETERU
@IVOT SRPSKE EMIGRACIJE U AMERICI KROZ
RADIO PROGRAM NIKOLE KOSI]A
(MILVOKI, 1952–1982)
Kwiga sadr`i dva CD
sa najstarijim tonskim zapisima
na srpskom jeziku na~iwenim u SAD
BEOGRAD 2006
http://www.floowie.com/en/read/raskol/4 |
http://www.floowie.com/en/read/raskol/| 5
SADR@AJ
\or|e Malavrazi}: Polet i tragizam emigrantskog radija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Dragoslav Simi}: Uz ovu kwigu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
@IVOT PRED DRUGI SVETSKI RAT
Situacija u zemqi uo~i 27. marta 1941. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Pu~ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Osvajawe kratkotalasne radio-stanice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Objavqena je kapitulacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Raskol u logoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Obra~uni u logoru, – Limski odred . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Zlatnici od Dra`e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Kako je kupqen i unet u logor radio-aparat? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
U NEMA^KOJ POSLE OSLOBO\EWA
Ratni zlo~inac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Kako je proradila razglasna stanica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Englezi i komunisti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Radio slu`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Radio slu`ba Komande III centra Kraqevske jugoslovenske vojske, u okupiranoj
Nema~koj, slu{aju}i emisije Radio Beograda i drugih radio-stanica,
i agencijske vesti, bele`i ih ovako: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
AMERIKA
Odlazak u Ameriku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Emigrantski radio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Kako je nastao Kosi}ev Radio ~as . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Posao u fabrici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Pisma i ~lanci o Kosi}evom radiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Srpski radio program u Americi pre Drugog svetskog rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
Sa~uvani zapisnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
Titovi agenti. – Sukob preko radija sa Vojvodom \uji}em.
– Plo~a sa himnom „Bo`e pravde“. – „Guerila songs“ iz Londona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Istrage u Titovim kazamatima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Kako je izgledao doma}i radio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101
Pobednici i emigracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102
Rat na radio talasima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103
Jedno lepo pismo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105
Rat u eteru. – Jedna polemika: Prota Toza i Kosi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106
RASKOL
Vladika Dionisije i dr Slobodan Dra{kovi}. – Mesto i uloga radija . . . . . . . . . . . . . . . . .127
Mere protiv kraqevi}a Tomislava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142
Vo`wa mrtvog Mihajla Miqkovi}a od Milvokija do Libertvila i natrag . . . . . . . . . . . .143
Kraq i raskol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146
Patrijarh German . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .147
http://www.floowie.com/en/read/raskol/6 |
Pi smo koje je Patrijarh Srpski uputio 24. decembra 1964. godine, Beograd . . . . . . . . .149
Nekomercijalne radio-stanice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153
Aparat za presnimavawe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .155
Sadr`aj emisija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .157
Gosti i stalni ~lanovi redakcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161
O na{em vremenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163
Radoje Kne`evi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167
Va`no saop{tewe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .174
Sa~uvane emisije. – Radio drama „Cerska bitka“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .175
Datumi iz istorije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .179
IZBOR TEKSTOVA
Dr Bora Trifkovi}: General Ajzenhauer i na{ srpski narod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .181
Dr Slobodan Jovanovi}: Me|unarodni zna~aj Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .184
Nikola Kosi}: O Titovoj poseti Londonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .186
Stanislav @ugi}: Budu}e ure|ewe Srpske teritorije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188
Selimir Popovi}: Slu~aj Milovana \ilasa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .190
Nikola Kosi}: Ukidawe Kominforma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .192
Selimir Popovi}: Osvrt na su|ewa u Beogradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .194
Nikola Kosi}: Proslava crkve u Rasini i komunisti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .196
Vojvoda Mom~ilo \uji}: Bratskom Srpskom antikomunisti~kom
komitetu u Milvokiju, SAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .199
Vojvoda Mom~ilo \uji}: Srbi i Srpkiwe, br}o i sestre! Sa puta po Evropi . . . . . . . . . .199
Nikola Kosi}: O Mihajlu Mihajlovu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .204
Pavle Jovanovi}: Uklawawe sa vlasti Aleksandra Rankovi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .206
Mom~ilo Ili}: Wego{ev hram-kapela na Lov}enu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .209
Nikola Kosi}: Smrt Dragi{e Cvetkovi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .211
Nikola Kosi}: \eneral Mihailovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .212
Mom~ilo Ili}: @ivan govori „Eks privata“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .217
Pavle Jovanovi}: O na{em tu`nom i crnom Kosovu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .219
Nikola Kosi}: Smrt kraqa Petra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .221
Milan Radovi}: Program Stjepana Radi}a iz 1921. godine aktuelan i danas . . . . . . . . . .224
Nikola Kosi}: Jugoslavija kao konfederacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .226
Nikola Kosi}: Re~ opozicije u Beogradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .228
KOSI]EV RADIO I JUGOSLOVENSKI
ANTIKOMUNISTI^KI KOMITET (JAK)
Glas Amerike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .245
PO^ETAK I KRAJ KOSI]EVOG RADIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .247
„[umadija“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .252
„Kolo srpskih sestara“ na pikniku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .256
Kola~i, prase i rakija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .257
Srpska plo~a na „ameri~ki na~in“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258
Srpski peva~ki savez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258
Titova smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .262
Kraj programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .267
Pismo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .270
Kakvi su bili me|usobni odnosi u srpskoj politi~koj emigraciji? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .272
Desimir To{i}: Nikola A. Kosi} – nacionalna figura van zemqe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .277
Poseban dodatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .280
Dr prof. Qubodrag Stojadinovi}: Mi{qewe o rukopisu „Raskol u eteru.
Srpski radio program Nikole Kosi}a (1952-1982)“ autora Dragoslava Simi}a . . . . . .287
Post scriptum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .291
http://www.floowie.com/en/read/raskol/| 7
http://www.floowie.com/en/read/raskol/\or|e Malavrazi}
Polet i tragizam emigrantskog radija
Kwiga Raskol u eteru plod je dokumentarno istra`iva~kog rada Dragoslava Si-
mi}a, autora koji ve} decenijama daje veliki doprinos beogradskoj dokumentar-
noj radiofoniji i publicistici. U osnovi svih wegovih poduhvata, pa i ovog,
jeste redak dar da se trenutno prepozna i oseti — dok je jo{ u anegdoti, nagove-
{taju ili slu~ajnoj, u prolazu uhva}enoj informaciji — tema iza koje }e se, po-
stepenim udubqivawem, otkriti jedinstvene qudske sudbine i zanimqive, neo-
bi~ne, pa`we vredne, a do sada neuo~ene dokumentarne povesti od op{teg i
trajnog zna~aja. Tako je, verovatno, neki uzgredni podsticaj odveo Dragoslava Si-
mi}a i do Nikole Kosi}a, biv{eg majora jugoslovenske kraqevske vojske koji, u
ve} dubokim godinama, sumira iskustva politi~kog emigranta i osniva~a srp-
ske radio stanice u Milvokiju, na Sredwem Zapadu Amerike.
Jedna od realnosti koje nam autenti~no predo~ava Simi}eva kwiga jeste
upravo `ivotni put Nikole Kosi}a, sav obele`en borbenim javnim delova-
wem i `rtvovawem za stvar srpstva i jugoslovenstva. I koliko god da se ova
kwiga oslawa na pisana dokumenta i uredno vo|enu arhivu „Srpskog radio pro-
grama“, `ivo, neposredno, nedavno Kosi}evo kazivawe za emisije simboli~nog
naziva „Govori da bih te video“ (Drugi program Radio Beograda, urednik Dra-
goslav Simi}), ovde preneto na papir, jo{ jednom potvr|uje ni~im nadoknadi-
vu vrednost li~nog pripovedawa, koje slu{aocima prenosi ne samo suve ~iwe-
nice nego i qudske emocije i literarno upe~atqive detaqe, ~ijim se nizawem
oblikuju dela specifi~ne usmene kwi`evnosti. Na toj govornoj pla{tanici
nalazimo otisak cele Kosi}eve li~nosti. Vidimo ~oveka koji je, iznad svega,
vatreni patriota, no{en osnovnim ose}awem slobodarstva i pravde. U inten-
zivan dodir sa radio svetom on je prvi put do{ao upravo za vreme jedne rodo-
qubive akcije, u no}i 27. marta 1941. godine, kada je, kao istaknuti u~esnik dr-
`avnog prevrata, zauzeo kratkotalasnu stanicu, namewenu inostranom
auditorijumu, koja se nalazila na uglu ulica Nemawine i Kneza Milo{a.
(Dana{wi Radio Beograd, tada sme{ten u zgradi SANU, preuzeo je iste no-
}i, sa pet vojnika, dr Stevan Jakovqevi}, pisac Srpske trilogije. Re~eno uzgred,
ali ne bez podteksta koji nam indirektno govori o va`nosti masovnih medija
za savremeno dru{tvo, jedina `rtva celog „beskrvnog pu~a“ od 27. marta bio je,
na drugom kraju grada, jedan `andarm, ~uvar predajnika u Maki{u.)
Od tih presudnih dana, put Nikole Kosi}a sve se dubqe useca i u predele
radija, civilizacijske tekovine koju je on shvatao utilitarno, kao spravu za
preno{ewe nacionalno-demokratskih ideja i uverewa. Takvo medijsko anga-
`ovawe sasvim je razumqivo, jer se za vreme Drugog svetskog rata, pa i dece-
nijama posle wega, odvijao u globalnom eteru pravi „rat talasa“ (Francuzi su
8 |
http://www.floowie.com/en/read/raskol/| 9
govorili: la guerre des ondes.) Radio je bio glavni masovni medij jo{ od svog ra-
nog, „zlatnog doba“, tokom tridesetih, pa sve do pojave i nezadr`ivog uspona
televizije, a u vanrednim okolnostima, zahvaquju}i svojoj brzini, pokretqi-
vosti i bezgrani~nom prostirawu, on je uvek dobijao — i, do danas, zadr`ao —
posebno zna~ajnu ulogu.
Pripovest Nikole Kosi}a vodi nas, zatim, u Nema~ku, gde su srpski ofi-
ciri, zarobqeni posle kratkog aprilskog rata, nastojali da po svaku cenu —
naravno, nelegalnim, te{kim i veoma rizi~nim putevima — do|u do be`i~-
nog aparata kako bi mogli da slu{aju, bele`e i {ire vesti slobodnog Radio
Londona. U logorima Nirnberg i Osnabrik, to je bila predana aktivnost Ni-
kole Kosi}a, koju on izvanredno plasti~no o`ivqava u svojim se}awima, za-
bele`enim na tonskim trakama, a zatim i na stranicama Simi}eve kwige.
Ali, te slike, koje `ivo teku pred na{im unutra{wim okom, kao da ih i
sami sada neposredno do`ivqavamo, ne donose nam samo privla~na dokumen-
tarna svedo~ewa iz prve ruke nego i neke neo~ekivano gorke spoznaje. U ne-
ma~kim zarobqeni~kim logorima vladala je o{tra ideolo{ka podvojenost na
nacionaliste i komuniste. Stepen uzajamne mr`we i{ao je visoko, sve do pot-
kazivawa logorskoj upravi, uni{tavawa radio opreme i fizi~kih obra~una,
koje su Nemci morali da spre~avaju. Ta opora istina, sa ~ijim se raznim vari-
jacijama suo~avamo do dana dana{weg, sen~i Kosi}eve usmene memoare, i celu
Simi}evu kwigu, tonom prigu{ene, potisnute, ali duboko prisutne tragike.
Tragika je verovatno neadekvatna re~ za sudbinu ~oveka koji i danas, u de-
vedeset sedmoj godini `ivota, zra~i vitalnim aktivizmom. Me|utim, ~iwe-
nica je da je ovaj iskreni rodoqub 1945, posle oslobo|ewa Jugoslavije, bio
progla{en za ratnog zlo~inca i da se u zemqu, kona~no, vratio tek pola veka
kasnije, 1994. godine, dakle, cinizmom sudbine, u vreme novoga narodnoga i
dr`avnog sloma. Kao i ve}ina politi~kih emigranata, on se preko Okeana
otisnuo sa mi{qu da je to privremeno, za kratak period, a niti je bilo pri-
vremeno niti su istorijske okolnosti, koje su ga odvele u izgnanstvo, presta-
le da budu surove za wegov narod potkraj dvadesetog veka.
Ali, zadr`imo se na Kosi}evoj vezi s radiom. U prvim godinama posle rata,
u Nema~koj, kojom su upravqale savezni~ke snage, on se prihvatio organizovawa
stalne radio slu`be, namewene slu{awu svetskih stanica i istinitom obave-
{tavawu na{eg svega o idejama za novo ure|ewe Evrope i, naro~ito, o Jugoslavi-
ji. A kada je do{lo vreme emigracije, najboqi deo Kosi}evog novog `ivota, u
Americi, pripao je pravom radio novinarstvu, delatnosti u kojoj je on video mo-
gu}nost da sistematski i efikasno nastavi svoju borbu protiv komunizma.
U tom ciqu, po~etkom pedesetih godina pro{log veka, Nikola Kosi} po-
krenuo je, u Milvokiju, „Srpski radio program“. Ovu politi~ko-kulturnu sta-
nicu on je zatim, punih trideset godina, od 1952. do 1982. godine, ure|ivao,
vodio, a dobrim delom i bojio svojim prilozima, deluju}i kao wen po`rtvo-
vani i do kraja posve}eni spiritus movens. ^inio je to nesebi~no, sa `arom pro-
sve}enog i nadahnutog amatera. Posle redovnog radnog vremena u fabrici, on
je neumorno, otkidaju}i od privatnog `ivota svakoga dana pripremao svoj ne-
deqni radio program, na kojem je bio pokreta~ svih aktivnosti, spiker i
glavni tekstopisac. Stanica je finansirana dobrovoqnim prilozima slu{a-
laca, na{ih qudi u rasejawu. To nije bilo ni prvo ni jedino radiofonsko gla-
silo Srba u Americi, ali je, svakako, imalo nezanemarqiv zna~aj i uticaj.
[to je posebno va`no, kroz sudbinu Nikole Kosi}a prelama se i `ivot
cele na{e politi~ke emigracije u Americi posle Drugog svetskog rata. Ta~-
nije, prelama se sva wena tragika, jer kako bi se druk~ije nego tragi~nim mo-
gao nazvati polo`aj qudi raspetih izme|u ideala ameri~ke demokratije i gru-
be stvarnosti, koja je, godinama i decenijama, potvr|ivala zna~aj me|unarodne
politi~ke orijentacije Josipa Broza Tita za dr`avne interese Amerike. Ru-
{ewe komunizma i Titove li~ne vladavine bili su najpre~i ciqevi srpskih
http://www.floowie.com/en/read/raskol/10 |
politi~kih emigranata, ali ne i zemqe koja im je dala uto~i{te i generalnu
ideolo{ku podr{ku. To je bio usud cele Kosi}eve generacije emigranata, ko-
ja je, prema jednom lucidnom zapa`awu Dragoslava Simi}a, „mentalno `ive-
la u zemqi, a samo fizi~ki u Americi“.
Druga, sredi{wa linija kwige, vodi nas postepeno ka potpunom uvidu u na-
~in funkcionisawa i sadr`aj delovawa „Srpskog radio programa“ u Milvoki-
ju. Ova detaqna rekonstrukcija celine bila je mogu}a samo zahvaquju}i Kosi-
}evom bri`qivom bele`ewu svih relevantnih podataka i wegovom jo{
dragocenijem ~uvawu izvornih dokumenata i zvu~nih materijala. Obimnu pisa-
nu gra|u (najave, satnice emisija, tekstove objavqenih ~lanaka i predavawa i
pisma slu{alaca) Kosi} je predao SANU 1991. godine. Uz wegovu usmenu ispo-
vest pred Simi}evim mikrofonom, snimqenu za Radio Beograd, to je ve} bio
pravi majdan verodostojnih dokumenata, na osnovu kojih se mogla pisati kwi-
ga. Me|utim, kako je Kosi} sa~uvao i snimke pojedinih svojih emisija, Simi-
}evu kwigu prati}e i kompakt disk sa veoma vrednim tonskim zapisima: to su
ne samo besede istaknutih srpskih intelektualaca, koji su posle Drugog svet-
skog rata `iveli u Americi i Velikoj Britaniji, nego i satiri~ni ske~evi,
narodne pesme u gluma~kim interpretacijama, pa i zanimqiva ogledawa na po-
qu jedne tako slo`ene akusti~ke forme kao {to je radio drama.
Kada je o sa~uvanim radio predavawima i komentarima re~, wihov prvi
smisao bila je, nesumwivo, bespo{tedna kritika komunizma i Titove despo-
tije. Me|utim, ~italac Simi}eve kwige brzo }e, na svoju `alost, otkriti da
se velika snaga srpske politi~ke emigracije u Americi umnogome iscrpqi-
vala i u me|usobnim obra~unima. To posebno va`i za dugi, `estoki, sva|ala~-
ki sukob izme|u pristalica Srpske pravoslavne crkve u otaxbini i vernika
okupqenih oko vladike Dionisija u Americi. Jedni su druge, naj~e{}e, optu-
`ivali za izdaju i slu`ewe komunizmu, a taj mu~ni raskol samo je jo{ vi{e
potcrtavao wihov zajedni~ki i evidentni istorijski tragizam. Sam Nikola
Kosi}, deluju}i nasuprot raskolni~koj Radio Rasini, dosledno je branio in-
tegritet patrijarha Germana i crkve u zemqi.
Ovom sporu Dragoslav Simi} je s razlogom posvetio znatnu pa`wu u svo-
joj kwizi — priredio je autenti~na dokumenta koja o wemu svedo~e. Me|utim,
wegov izbor tekstova ~itanih na „Srpskom radio programu“ u Milvokiju mno-
go je {iri i reprezentativniji. Tu }emo na}i, na primer, i oglede Sloboda-
na Jovanovi}a i Desimira To{i}a, na koje vaqa posebno ukazati, jer se izdva-
jaju po svom istinski demokratskom duhu i i sluhu za modernost, koji je, ina~e,
nedostajao mnogim drugim autorima, preterano okrenutim idejama tradicije
i restauracije. Ali, bez obzira na ton i nu`na razlikovawa, posebna je atrak-
cija {to }e na{ ~italac prvi put, mo}i, zahvaquju}i izboru Dragoslava Simi-
}a, da upozna, u autenti~nom obliku, {ta je na{a prekookeanska inteligenci-
ja zaista mislila i pisala — na primer, o Ajzenhaueru, Titovoj poseti
Londonu, slu~aju Milovana \ilasa, o Mihajlu Mihajlovu, uklawawu Rankovi}a,
ru{ewu kapele na Lov}enu, crnoj kosovskoj stvarnosti, pretvarawu Jugoslavi-
je u konfederaciju i ogla{avawu opozicije u Beogradu 1982. godine. Sam Ni-
kola Kosi} mo`da je bio najefektniji u individualnim portretima i
opro{tajnim re~ima: „Smrt kraqa Petra“, „\eneral Mihailovi}“ i „Opro-
{taj od emisije“ (1982). Sve su to danas dragoceni dokumenti, koji }e za na{u
~itala~ku publiku imati karakter otkri}a.
Dragoslav Simi} je veoma dobro komponovao kwigu od sopstvenih komenta-
ra i uvoda, Kosi}evih kazivawa i izvornih tekstova, kojima se ilustruje delo-
vawe „Srpskog radio programa“. Na taj na~in, on je ispisao jedno interesantno
i va`no poglavqe, koje je u svim dosada{wim pogledima na ukupan razvoj na{eg
radija ostajalo potpuno prazno. Ono {to je bilo za nas sasvim nepoznato, i ~ak
skloweno od mogu}nosti spoznavawa, sada je, zaslugom Dragoslava Simi}a, do-
{lo do punog glasa i pravog mesta u istoriji srpske radiofonije.
http://www.floowie.com/en/read/raskol/| 11
Uz ovu kwigu
Za ime Nikole Kosi}a, majora vojske Kraqevine Jugoslavije, saznao sam prvi put
iz novina 1995. godine. Upoznali smo se u jesen 1996, u wegovoj ku}i u ^a~ku.
Otada, pa sve do pojave ove kwige, neprekidno smo sara|ivali. Od wega sam pri-
kupqao razna obave{tewa koja su mi pomogla da jasnije sagledam vreme i poli-
ti~ki `ivot u jugoslovenskoj vojsci pred Drugi svetski rat, `ivot u zarobqe-
ni~kim logorima, zatim u Nema~koj, posle oslobo|ewa, i, kasnije, `ivot
emigracije u Americi: dakle, veliki period koji je Kosi}, svojim dugim vekom
obuhvatio. U arhivu SANU detaqno sam pregledao Kosi}evu dokumentaciju ko-
ja se odnosi na Srpski radio program, odnosno emigrantski radio.
Prva verzija kwige na~iwena je hronolo{kim redom, a doga|aji su pra}e-
ni onako kako su se zbivali. Godinu dana kasnije pro~itao sam taj rukopis, i
u~inilo mi se da mu nedostaje vi{e autenti~nih podataka. Tako je uneta seri-
ja novih dokumenata, a hronologija de{avawa je pro{irena. Tuma~ewa su sve-
dena na minimum. Ponekad su to samo najave doga|aja, a centralno mesto zau-
zeo je „jezik ~iwenica“. U pisawu je kori{}ena forma koja se upotrebqava
prilikom izrade scenarija za dokumentarni radio. Stvorena dramaturgija
ostavila je ~itaocu slobodu da donese samostalno sud o delu Nikole Kosi}a.
Moglo bi se re}i da je kwiga slo`ena od niza slika koje se, kao `iva istori-
ja, kre}u pred o~ima ~italaca.
Za{to je kwiga ovako obimna?
To je skra}eno izdawe pola veka `ivota srpske emigracije u Americi ko-
ji je bele`io lokalni srpski radio.
Nikola Kosi} nije imao privatni `ivot, na na~in kako se to obi~no shva-
ta; kroz ono {to je ostavio ogleda se wegova strast i potreba za u~estvovawem
u javnom `ivotu. Kosi}eva arhiva pru`a istra`iva~u dodir sa prohujalim
`ivotom na najneposredniji na~in. Ta zbirka dokumenata nije nastala u vidu
„li~nih pisama“, jer je Kosi} vr{io samo javnu delatnost, a smisao tog `ivo-
ta u zarobqeni{tvu, posle zarobqeni{tva u Nema~koj i kasnije boravka u Ame-
rici, jeste antikomunisti~ka borba, borba za pravdu i slobodu. Wegov medijum
za iskazivawe bio je radio koji je autor najpre „otkrio“ i koristio u logoru u
Osnabriku, zatim radio preko kojega se obra}a, posle oslobo|ewa, biv{im za-
robqenicima, vojnicima i oficirima vojske Kraqevine Jugoslavije u Nema~-
koj, i definitivno, Srpski radio u Americi. Da je u svim tim akcijama bio
sam, li~io bi na ~udaka. Ali iza „rata“ — koji je vo|en u logorima me|u neka-
da{wim pripadnicima iste vojske, kasnije u Americi, u srpskoj emigraciji,
„rata“ koji je vo|en izme|u zvani~nog re`ima u zemqi i emigracije van zemqe
— Kosi} je bio deo tkiva jedne generacije istog naroda, s druge strane „gvozde-
ne zavese“. Taj javni `ivot, nama malo poznatog sveta, ~ini sr` ove kwige.
http://www.floowie.com/en/read/raskol/12 |
Jo{ ne{to. Kosi} nije bio partijski lider, niti omiqeni vo|a nekog srp-
skog nacionalisti~kog pokreta. Ve{to je koristio radio da preko wega, on i
wegovi politi~ki istomi{qenici, saop{te svoja gledi{ta i ideje ~iji je
ciq bio ostvarewe slobodne i demokratske Jugoslavije.
Ova kwiga dobila je naslov prema ~lanku „Raskol u eteru“ Mom~ila Ili}a,
bliskog Kosi}evog prijateqa i saradnika. Taj tekst objavqen je i emitovan
1965. godine i simboli~no odre|uje odnose koji su vladali u samoj emigraci-
ji, wihovu neslogu i podvojenost, posebno u intelektualnim krugovima, kao i
odnos komunisti~ke vlasti u zemqi prema emigraciji u celini.
Podnaslov „Srpski radio program“, u Milvokiju, definisao je sam Kosi},
jo{ u Americi, u vreme kad je taj radio emitovao svoje emisije onako kako je
to u ovoj kwizi i opisano.
D. S.
http://www.floowie.com/en/read/raskol/| 13
@ivot pred Drugi svetski rat
1 Svi tekstovi u kojima Kosi} govori u prvom licu, izgovoreni su za seriju emisija
Radio Beograda 2 „Govori da bih te video“ u periodu od 1996. do 2001. godine. Kwiga
donosi skra}enu verziju wegovih se}awa. Napomena D. S.
http://www.floowie.com/en/read/raskol/14 |
Rodio sam se u Kraqevu 22. febru-
ara1907. godine1. Prvo moje slu-
`bovawe bilo je: IV pe{adijski puk
„Stevan Nemawa“ u U`icu. U ~in
pe{adisjkog podporu~nika un-
apre|en sam kraqevim ukazom po za-
vr{etku Vojne akademije 1. oktobra
1925. godine.
Slu`io sam u IV pe{adijskoj
podoficirskoj {koli „Kraqica
Marija“ u Zagrebu tri godine. Bio sam
u ~inu poru~nika u beogradskoj {koli
„Kraq Aleksandar“ kao komandir, dve
godine. Zatim sam bio {est godina po-
mo}nik odeqewskog stare{ine u Vojnoj
akademiji, u Beogradu i pomo}nik nastavnika
i nastavnik nekih predmeta.
Disciplina je zauzimala najva`nije mesto u
vojni~kom vaspitawu oficirskog podmlatka.
Komandno osobqe ~inele su klasne i odeqenske stare{ine i wihovi po-
mo}nici. Oni su imali trajan i najve}i uticaj u pogledu disciplinovawa
pitomaca — ta~nost, ispravnost, urednost.
Du`nosti odeqenskih stare{ina i wihovih pomo}nika odre|ivane su
nastavnim programom: obuka u pe{adijskim egzercirnim pravilima, opis
pe{adijskog naoru`awa i municije i wihovo rukovawe, nastava ga|awa, bor-
bena obuka, zatim: pravila slu`be, moralna nastava, stra`arska slu`ba, di-
sciplinksa uredba, ratna slu`ba.
Sve navedene du`nosti vr{io sam po potrebi. Moji predmeti bili su:
ratna slu`ba i moralna nastava.
Kako smo bili organizovani?
U Podoficirskim {kolama svaki bataqon imao je 4 ~ete, svaka ~eta ko-
mandira, jednog ili dva vodna oficira, narednika ~ete i 4–6 podoficira,
podnarednika.
Nastavni program sastavqala je Pe{adijska inspekcija Ministarstva
vojske i mornarice.
| Milka i
Nikola Kosi},
U`ice, 1929
http://www.floowie.com/en/read/raskol/| 15
Vodni oficiri nisu bili vodnici, kako bi se to danas protuma~ilo, ve}
svr{eni slu{aoci Vojne akademije. Prema nare|ewu komandanta bataqona
(major ili potpukovnik) i po nare|ewu i dogovoru sa komandirom ~ete, pre-
davali su pitomcima: uredbu o vojnoj disciplini, pravila slu`be (stra`ar-
ska slu`ba), matematiku, geografiju, bojne otrove, ~itawe karata i planova,
slu`bu veze, itd.
Ja sam, pak, predavao sve {to mi je bilo dodeqeno. Najvi{e vremena
utro{io sam, kao komandir i vodni oficir, u predavawu geografije, mate-
matike, ~itawu karata i planova i slu`be veze.
Moralnu nastavu kod pitomaca dr`ao je, skoro uvek, komandir ~ete.
Slu`bovao sam, najvi{e u Beogradu, tako da sam beogradski garnizon po-
znavao vrlo dobro. Oficiri iz cele zemqe izabrali su me za ~lana uprav-
nog odbora Oficirske zadruge, 1939. godine. Predsednik glavnog odbora
bio je general Milan Nedi}, a radnog odbora divizijski general Aca Stoja-
novi}. Kapetan @ivan Kne`evi}, major Jovan Buzdomovi} i ja, u ~inu kape-
tana, bili smo ~lanovi tog odbora. Tu se nisu raspravqale samo stvari od
interesa za Oficirsku zadrugu, ve} se tu debatovalo i o stvarima op{te
prirode, kao {to je na primer bio dolazak Hitlera na vlast. Imao sam pri-
liku da upoznam i slu{am starije generale koji su u mladosti — kao ofici-
ri, komandanti pukova ili komandanti brigada, ratovali u Prvom svetskom
ratu, u probijawu Solunskog fronta.
Situacija u zemqi uo~i 27. marta 1941
Mi, oficiri posleratne generacije, stekli smo utisak da su se na{i sta-
ri, islu`eni, ~estiti oficiri borili, ali su se i umorili. Jer politi~ke
prilike mewale su se neprekidno. Smr}u kraqa Aleksandra, izgubili smo
mnogo. Izgledalo je da smo ku}a bez krova. Neko }e se ~uditi kad ka`em da
je odlazak jednog ~oveka, kao {to je bio kraq Aleksandar, mogao zaista da do-
vede do toga da se qudi ose}aju nesre}no i bez ikakve za{tite u zemqi, ali
je to bio fakat. Kraq Aleksandar stvorio je oko Jugoslavije obru~ pomo}u sa-
veza sa Francuskom, Malom Antantom, i Balkanskim sporazumom u koji je
u{la i Turska. Wegovom smr}u i dolaskom kneza Pavla, sve se promenilo.
Knez Pavle je bio fini ~ovek, ali se nije mnogo zanimao politikom, a po-
gotovo nikada nije bio u ratu — ni blizu. On je bio, za nas, gospodin koji je
raspolagao lepim slikama, ~ovek umetni~kog ukusa, cewen kao blagorodan.
Ali, prilike u Evropi i u na{oj zemqi zahtevale su druga~ijeg ~oveka.
Posle generala Petra @ivkovi}a koji je bio predsednik vlade za vreme
kraqa Aleksandra, dolazi Milan Stojadinovi}, politi~ar, radikal, u koga
se polagala velika nada, kao radikala i ~oveka. On je bio vrlo dobar matema-
ti~ar. Kao ministar finansija, ka`u, vrlo uspe{an. Stojadinovi}ev potez
bio je ru{ewe svih onih kanala, sve one za{tite koju je stvorio kraq Alek-
sandar, koji je to uradio da bi osigurao zemqu od italijanskih, nema~kih, ma-
|arskih i austrijskih nasrtaja.
1 (lat. concordatum) sporazum, nagodba, naro~ito: sporazum izme|u pape i jedne sve-
tovne sile o odnosima i pravima rimokatoli~ke crkve u toj dr`avi.
http://www.floowie.com/en/read/raskol/16 |
| Po~etak vojni~ke
karijere:
potporu~nik
Nikola Kosi} sa
grupom oficira
4. pe{adijskog
puka „Stevan
Nemawa“ (tre}i
s leva)
http://www.floowie.com/en/read/raskol/| 17
Knez Pavle je svemu tome kumovao, a Stojadinovi} po{to je napravio
r{um sa konkordatom1 u zemqi, priklawao se uz \ana, ministra spoqnih po-
slova Italije i, Musolinija. I{ao je toliko daleko da je po~eo da imitira
Du~ea. Imao je kao pratwu grupu mladih qudi u plavim ko{uqama. Kad on
sedne, oni stanu iza wega. Nosio je maramicu sa svojim likom. Sam knez uvi-
deo je kuda to vodi. Odbacio je Stojadinovi}a i za predsednika vlade dola-
zi Dragi{a Cvetkovi}. Treba znati da je general Milan Nedi} tada u`ivao
veliki ugled i u gra|anstvu, ne samo u vojsci. Apstrahujem wegovo kasnije po-
na{awe, jer nisam bio prisutan; sve {to daqe znam o wemu je iz novina i iz
pri~a drugih qudi.
Godine 1941, narod je bio u dilemi {ta da se radi. Cvetkovi} i knez Pa-
vle tra`e da se, po svaku cenu, pri|e paktu. Srpski narod to ne mo`e da
razume. Za{to? Zato {to smo smatrali da je la` svako obe}awe koje je Hitler
dao jugoslovenskoj vladi i knezu. Hitler je obe}ao i Norve`anima i Poqaci-
ma da ih ne}e napasti, ali je sve to na kraju pogazio. Me|utim, knez Pavle i
vlada Cvetkovi}a, naro~ito Ma~ek, Kulovec i Krek, na tome insistiraju. Sve
vri.
Li~no sam to posmatrao ovako. Bio sam predava~ u Vojnoj akademiji, dr-
`ava me izdr`avala, sve mi je davala. Unapre|en sam, dobio sam zlatne epo-
lete, sabqu, mamuze, ~ast. [ta je tra`ila ta dr`ava od mene? Ni{ta drugo
| Malo poznata
fotografija.
Knez Pavle
(prvi s leva)
http://www.floowie.com/en/read/raskol/Драган Симић
РАСКОЛ У ЕТРУ
Година издања: 2006.
Формат: 200 x 265 mm
Страна: 292
Брош повез, ћирилица
ISBN 86-7614-046-4
Цена за Србију 1000.00 динара, за иностранство 10€ плус поштарина
Наруџбине слати на:
Dragoslav Simić, e mail: sicke41@gmail.com
У прилогу књиге су два CD-а са најстаријим тонским записима на
српском језику насталим у САД, које је сачувао Никола Косић.
http://www.floowie.com/en/read/raskol/