Raskol u etru



http://www.floowie.com/en/read/raskol/

1

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

2

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

| 1 Dragoslav Simi} RASKOL U ETERU

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

2 | Urednik Milena Stojsavqevi}

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

| 3 DRAGOSLAV SIMI] RASKOL U ETERU @IVOT SRPSKE EMIGRACIJE U AMERICI KROZ RADIO PROGRAM NIKOLE KOSI]A (MILVOKI, 1952–1982) Kwiga sadr`i dva CD sa najstarijim tonskim zapisima na srpskom jeziku na~iwenim u SAD BEOGRAD 2006

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

4 |

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

| 5 SADR@AJ \or|e Malavrazi}: Polet i tragizam emigrantskog radija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Dragoslav Simi}: Uz ovu kwigu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 @IVOT PRED DRUGI SVETSKI RAT Situacija u zemqi uo~i 27. marta 1941. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Pu~ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Osvajawe kratkotalasne radio-stanice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Objavqena je kapitulacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Raskol u logoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Obra~uni u logoru, – Limski odred . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Zlatnici od Dra`e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Kako je kupqen i unet u logor radio-aparat? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 U NEMA^KOJ POSLE OSLOBO\EWA Ratni zlo~inac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Kako je proradila razglasna stanica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 Englezi i komunisti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Radio slu`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Radio slu`ba Komande III centra Kraqevske jugoslovenske vojske, u okupiranoj Nema~koj, slu{aju}i emisije Radio Beograda i drugih radio-stanica, i agencijske vesti, bele`i ih ovako: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 AMERIKA Odlazak u Ameriku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Emigrantski radio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Kako je nastao Kosi}ev Radio ~as . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Posao u fabrici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Pisma i ~lanci o Kosi}evom radiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Srpski radio program u Americi pre Drugog svetskog rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 Sa~uvani zapisnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 Titovi agenti. – Sukob preko radija sa Vojvodom \uji}em. – Plo~a sa himnom „Bo`e pravde“. – „Guerila songs“ iz Londona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 Istrage u Titovim kazamatima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 Kako je izgledao doma}i radio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101 Pobednici i emigracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Rat na radio talasima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103 Jedno lepo pismo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105 Rat u eteru. – Jedna polemika: Prota Toza i Kosi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 RASKOL Vladika Dionisije i dr Slobodan Dra{kovi}. – Mesto i uloga radija . . . . . . . . . . . . . . . . .127 Mere protiv kraqevi}a Tomislava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142 Vo`wa mrtvog Mihajla Miqkovi}a od Milvokija do Libertvila i natrag . . . . . . . . . . . .143 Kraq i raskol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Patrijarh German . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .147

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

6 | Pi smo koje je Patrijarh Srpski uputio 24. decembra 1964. godine, Beograd . . . . . . . . .149 Nekomercijalne radio-stanice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 Aparat za presnimavawe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .155 Sadr`aj emisija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .157 Gosti i stalni ~lanovi redakcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 O na{em vremenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163 Radoje Kne`evi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167 Va`no saop{tewe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .174 Sa~uvane emisije. – Radio drama „Cerska bitka“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .175 Datumi iz istorije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .179 IZBOR TEKSTOVA Dr Bora Trifkovi}: General Ajzenhauer i na{ srpski narod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .181 Dr Slobodan Jovanovi}: Me|unarodni zna~aj Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .184 Nikola Kosi}: O Titovoj poseti Londonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .186 Stanislav @ugi}: Budu}e ure|ewe Srpske teritorije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188 Selimir Popovi}: Slu~aj Milovana \ilasa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .190 Nikola Kosi}: Ukidawe Kominforma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .192 Selimir Popovi}: Osvrt na su|ewa u Beogradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .194 Nikola Kosi}: Proslava crkve u Rasini i komunisti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .196 Vojvoda Mom~ilo \uji}: Bratskom Srpskom antikomunisti~kom komitetu u Milvokiju, SAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .199 Vojvoda Mom~ilo \uji}: Srbi i Srpkiwe, br}o i sestre! Sa puta po Evropi . . . . . . . . . .199 Nikola Kosi}: O Mihajlu Mihajlovu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .204 Pavle Jovanovi}: Uklawawe sa vlasti Aleksandra Rankovi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .206 Mom~ilo Ili}: Wego{ev hram-kapela na Lov}enu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .209 Nikola Kosi}: Smrt Dragi{e Cvetkovi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .211 Nikola Kosi}: \eneral Mihailovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .212 Mom~ilo Ili}: @ivan govori „Eks privata“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .217 Pavle Jovanovi}: O na{em tu`nom i crnom Kosovu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .219 Nikola Kosi}: Smrt kraqa Petra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .221 Milan Radovi}: Program Stjepana Radi}a iz 1921. godine aktuelan i danas . . . . . . . . . .224 Nikola Kosi}: Jugoslavija kao konfederacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .226 Nikola Kosi}: Re~ opozicije u Beogradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .228 KOSI]EV RADIO I JUGOSLOVENSKI ANTIKOMUNISTI^KI KOMITET (JAK) Glas Amerike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .245 PO^ETAK I KRAJ KOSI]EVOG RADIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .247 „[umadija“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .252 „Kolo srpskih sestara“ na pikniku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .256 Kola~i, prase i rakija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .257 Srpska plo~a na „ameri~ki na~in“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258 Srpski peva~ki savez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258 Titova smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .262 Kraj programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .267 Pismo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .270 Kakvi su bili me|usobni odnosi u srpskoj politi~koj emigraciji? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .272 Desimir To{i}: Nikola A. Kosi} – nacionalna figura van zemqe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .277 Poseban dodatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .280 Dr prof. Qubodrag Stojadinovi}: Mi{qewe o rukopisu „Raskol u eteru. Srpski radio program Nikole Kosi}a (1952-1982)“ autora Dragoslava Simi}a . . . . . .287 Post scriptum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .291

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

| 7

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

\or|e Malavrazi} Polet i tragizam emigrantskog radija Kwiga Raskol u eteru plod je dokumentarno istra`iva~kog rada Dragoslava Si- mi}a, autora koji ve} decenijama daje veliki doprinos beogradskoj dokumentar- noj radiofoniji i publicistici. U osnovi svih wegovih poduhvata, pa i ovog, jeste redak dar da se trenutno prepozna i oseti — dok je jo{ u anegdoti, nagove- {taju ili slu~ajnoj, u prolazu uhva}enoj informaciji — tema iza koje }e se, po- stepenim udubqivawem, otkriti jedinstvene qudske sudbine i zanimqive, neo- bi~ne, pa`we vredne, a do sada neuo~ene dokumentarne povesti od op{teg i trajnog zna~aja. Tako je, verovatno, neki uzgredni podsticaj odveo Dragoslava Si- mi}a i do Nikole Kosi}a, biv{eg majora jugoslovenske kraqevske vojske koji, u ve} dubokim godinama, sumira iskustva politi~kog emigranta i osniva~a srp- ske radio stanice u Milvokiju, na Sredwem Zapadu Amerike. Jedna od realnosti koje nam autenti~no predo~ava Simi}eva kwiga jeste upravo `ivotni put Nikole Kosi}a, sav obele`en borbenim javnim delova- wem i `rtvovawem za stvar srpstva i jugoslovenstva. I koliko god da se ova kwiga oslawa na pisana dokumenta i uredno vo|enu arhivu „Srpskog radio pro- grama“, `ivo, neposredno, nedavno Kosi}evo kazivawe za emisije simboli~nog naziva „Govori da bih te video“ (Drugi program Radio Beograda, urednik Dra- goslav Simi}), ovde preneto na papir, jo{ jednom potvr|uje ni~im nadoknadi- vu vrednost li~nog pripovedawa, koje slu{aocima prenosi ne samo suve ~iwe- nice nego i qudske emocije i literarno upe~atqive detaqe, ~ijim se nizawem oblikuju dela specifi~ne usmene kwi`evnosti. Na toj govornoj pla{tanici nalazimo otisak cele Kosi}eve li~nosti. Vidimo ~oveka koji je, iznad svega, vatreni patriota, no{en osnovnim ose}awem slobodarstva i pravde. U inten- zivan dodir sa radio svetom on je prvi put do{ao upravo za vreme jedne rodo- qubive akcije, u no}i 27. marta 1941. godine, kada je, kao istaknuti u~esnik dr- `avnog prevrata, zauzeo kratkotalasnu stanicu, namewenu inostranom auditorijumu, koja se nalazila na uglu ulica Nemawine i Kneza Milo{a. (Dana{wi Radio Beograd, tada sme{ten u zgradi SANU, preuzeo je iste no- }i, sa pet vojnika, dr Stevan Jakovqevi}, pisac Srpske trilogije. Re~eno uzgred, ali ne bez podteksta koji nam indirektno govori o va`nosti masovnih medija za savremeno dru{tvo, jedina `rtva celog „beskrvnog pu~a“ od 27. marta bio je, na drugom kraju grada, jedan `andarm, ~uvar predajnika u Maki{u.) Od tih presudnih dana, put Nikole Kosi}a sve se dubqe useca i u predele radija, civilizacijske tekovine koju je on shvatao utilitarno, kao spravu za preno{ewe nacionalno-demokratskih ideja i uverewa. Takvo medijsko anga- `ovawe sasvim je razumqivo, jer se za vreme Drugog svetskog rata, pa i dece- nijama posle wega, odvijao u globalnom eteru pravi „rat talasa“ (Francuzi su 8 |

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

| 9 govorili: la guerre des ondes.) Radio je bio glavni masovni medij jo{ od svog ra- nog, „zlatnog doba“, tokom tridesetih, pa sve do pojave i nezadr`ivog uspona televizije, a u vanrednim okolnostima, zahvaquju}i svojoj brzini, pokretqi- vosti i bezgrani~nom prostirawu, on je uvek dobijao — i, do danas, zadr`ao — posebno zna~ajnu ulogu. Pripovest Nikole Kosi}a vodi nas, zatim, u Nema~ku, gde su srpski ofi- ciri, zarobqeni posle kratkog aprilskog rata, nastojali da po svaku cenu — naravno, nelegalnim, te{kim i veoma rizi~nim putevima — do|u do be`i~- nog aparata kako bi mogli da slu{aju, bele`e i {ire vesti slobodnog Radio Londona. U logorima Nirnberg i Osnabrik, to je bila predana aktivnost Ni- kole Kosi}a, koju on izvanredno plasti~no o`ivqava u svojim se}awima, za- bele`enim na tonskim trakama, a zatim i na stranicama Simi}eve kwige. Ali, te slike, koje `ivo teku pred na{im unutra{wim okom, kao da ih i sami sada neposredno do`ivqavamo, ne donose nam samo privla~na dokumen- tarna svedo~ewa iz prve ruke nego i neke neo~ekivano gorke spoznaje. U ne- ma~kim zarobqeni~kim logorima vladala je o{tra ideolo{ka podvojenost na nacionaliste i komuniste. Stepen uzajamne mr`we i{ao je visoko, sve do pot- kazivawa logorskoj upravi, uni{tavawa radio opreme i fizi~kih obra~una, koje su Nemci morali da spre~avaju. Ta opora istina, sa ~ijim se raznim vari- jacijama suo~avamo do dana dana{weg, sen~i Kosi}eve usmene memoare, i celu Simi}evu kwigu, tonom prigu{ene, potisnute, ali duboko prisutne tragike. Tragika je verovatno neadekvatna re~ za sudbinu ~oveka koji i danas, u de- vedeset sedmoj godini `ivota, zra~i vitalnim aktivizmom. Me|utim, ~iwe- nica je da je ovaj iskreni rodoqub 1945, posle oslobo|ewa Jugoslavije, bio progla{en za ratnog zlo~inca i da se u zemqu, kona~no, vratio tek pola veka kasnije, 1994. godine, dakle, cinizmom sudbine, u vreme novoga narodnoga i dr`avnog sloma. Kao i ve}ina politi~kih emigranata, on se preko Okeana otisnuo sa mi{qu da je to privremeno, za kratak period, a niti je bilo pri- vremeno niti su istorijske okolnosti, koje su ga odvele u izgnanstvo, presta- le da budu surove za wegov narod potkraj dvadesetog veka. Ali, zadr`imo se na Kosi}evoj vezi s radiom. U prvim godinama posle rata, u Nema~koj, kojom su upravqale savezni~ke snage, on se prihvatio organizovawa stalne radio slu`be, namewene slu{awu svetskih stanica i istinitom obave- {tavawu na{eg svega o idejama za novo ure|ewe Evrope i, naro~ito, o Jugoslavi- ji. A kada je do{lo vreme emigracije, najboqi deo Kosi}evog novog `ivota, u Americi, pripao je pravom radio novinarstvu, delatnosti u kojoj je on video mo- gu}nost da sistematski i efikasno nastavi svoju borbu protiv komunizma. U tom ciqu, po~etkom pedesetih godina pro{log veka, Nikola Kosi} po- krenuo je, u Milvokiju, „Srpski radio program“. Ovu politi~ko-kulturnu sta- nicu on je zatim, punih trideset godina, od 1952. do 1982. godine, ure|ivao, vodio, a dobrim delom i bojio svojim prilozima, deluju}i kao wen po`rtvo- vani i do kraja posve}eni spiritus movens. ^inio je to nesebi~no, sa `arom pro- sve}enog i nadahnutog amatera. Posle redovnog radnog vremena u fabrici, on je neumorno, otkidaju}i od privatnog `ivota svakoga dana pripremao svoj ne- deqni radio program, na kojem je bio pokreta~ svih aktivnosti, spiker i glavni tekstopisac. Stanica je finansirana dobrovoqnim prilozima slu{a- laca, na{ih qudi u rasejawu. To nije bilo ni prvo ni jedino radiofonsko gla- silo Srba u Americi, ali je, svakako, imalo nezanemarqiv zna~aj i uticaj. [to je posebno va`no, kroz sudbinu Nikole Kosi}a prelama se i `ivot cele na{e politi~ke emigracije u Americi posle Drugog svetskog rata. Ta~- nije, prelama se sva wena tragika, jer kako bi se druk~ije nego tragi~nim mo- gao nazvati polo`aj qudi raspetih izme|u ideala ameri~ke demokratije i gru- be stvarnosti, koja je, godinama i decenijama, potvr|ivala zna~aj me|unarodne politi~ke orijentacije Josipa Broza Tita za dr`avne interese Amerike. Ru- {ewe komunizma i Titove li~ne vladavine bili su najpre~i ciqevi srpskih

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

10 | politi~kih emigranata, ali ne i zemqe koja im je dala uto~i{te i generalnu ideolo{ku podr{ku. To je bio usud cele Kosi}eve generacije emigranata, ko- ja je, prema jednom lucidnom zapa`awu Dragoslava Simi}a, „mentalno `ive- la u zemqi, a samo fizi~ki u Americi“. Druga, sredi{wa linija kwige, vodi nas postepeno ka potpunom uvidu u na- ~in funkcionisawa i sadr`aj delovawa „Srpskog radio programa“ u Milvoki- ju. Ova detaqna rekonstrukcija celine bila je mogu}a samo zahvaquju}i Kosi- }evom bri`qivom bele`ewu svih relevantnih podataka i wegovom jo{ dragocenijem ~uvawu izvornih dokumenata i zvu~nih materijala. Obimnu pisa- nu gra|u (najave, satnice emisija, tekstove objavqenih ~lanaka i predavawa i pisma slu{alaca) Kosi} je predao SANU 1991. godine. Uz wegovu usmenu ispo- vest pred Simi}evim mikrofonom, snimqenu za Radio Beograd, to je ve} bio pravi majdan verodostojnih dokumenata, na osnovu kojih se mogla pisati kwi- ga. Me|utim, kako je Kosi} sa~uvao i snimke pojedinih svojih emisija, Simi- }evu kwigu prati}e i kompakt disk sa veoma vrednim tonskim zapisima: to su ne samo besede istaknutih srpskih intelektualaca, koji su posle Drugog svet- skog rata `iveli u Americi i Velikoj Britaniji, nego i satiri~ni ske~evi, narodne pesme u gluma~kim interpretacijama, pa i zanimqiva ogledawa na po- qu jedne tako slo`ene akusti~ke forme kao {to je radio drama. Kada je o sa~uvanim radio predavawima i komentarima re~, wihov prvi smisao bila je, nesumwivo, bespo{tedna kritika komunizma i Titove despo- tije. Me|utim, ~italac Simi}eve kwige brzo }e, na svoju `alost, otkriti da se velika snaga srpske politi~ke emigracije u Americi umnogome iscrpqi- vala i u me|usobnim obra~unima. To posebno va`i za dugi, `estoki, sva|ala~- ki sukob izme|u pristalica Srpske pravoslavne crkve u otaxbini i vernika okupqenih oko vladike Dionisija u Americi. Jedni su druge, naj~e{}e, optu- `ivali za izdaju i slu`ewe komunizmu, a taj mu~ni raskol samo je jo{ vi{e potcrtavao wihov zajedni~ki i evidentni istorijski tragizam. Sam Nikola Kosi}, deluju}i nasuprot raskolni~koj Radio Rasini, dosledno je branio in- tegritet patrijarha Germana i crkve u zemqi. Ovom sporu Dragoslav Simi} je s razlogom posvetio znatnu pa`wu u svo- joj kwizi — priredio je autenti~na dokumenta koja o wemu svedo~e. Me|utim, wegov izbor tekstova ~itanih na „Srpskom radio programu“ u Milvokiju mno- go je {iri i reprezentativniji. Tu }emo na}i, na primer, i oglede Sloboda- na Jovanovi}a i Desimira To{i}a, na koje vaqa posebno ukazati, jer se izdva- jaju po svom istinski demokratskom duhu i i sluhu za modernost, koji je, ina~e, nedostajao mnogim drugim autorima, preterano okrenutim idejama tradicije i restauracije. Ali, bez obzira na ton i nu`na razlikovawa, posebna je atrak- cija {to }e na{ ~italac prvi put, mo}i, zahvaquju}i izboru Dragoslava Simi- }a, da upozna, u autenti~nom obliku, {ta je na{a prekookeanska inteligenci- ja zaista mislila i pisala — na primer, o Ajzenhaueru, Titovoj poseti Londonu, slu~aju Milovana \ilasa, o Mihajlu Mihajlovu, uklawawu Rankovi}a, ru{ewu kapele na Lov}enu, crnoj kosovskoj stvarnosti, pretvarawu Jugoslavi- je u konfederaciju i ogla{avawu opozicije u Beogradu 1982. godine. Sam Ni- kola Kosi} mo`da je bio najefektniji u individualnim portretima i opro{tajnim re~ima: „Smrt kraqa Petra“, „\eneral Mihailovi}“ i „Opro- {taj od emisije“ (1982). Sve su to danas dragoceni dokumenti, koji }e za na{u ~itala~ku publiku imati karakter otkri}a. Dragoslav Simi} je veoma dobro komponovao kwigu od sopstvenih komenta- ra i uvoda, Kosi}evih kazivawa i izvornih tekstova, kojima se ilustruje delo- vawe „Srpskog radio programa“. Na taj na~in, on je ispisao jedno interesantno i va`no poglavqe, koje je u svim dosada{wim pogledima na ukupan razvoj na{eg radija ostajalo potpuno prazno. Ono {to je bilo za nas sasvim nepoznato, i ~ak skloweno od mogu}nosti spoznavawa, sada je, zaslugom Dragoslava Simi}a, do- {lo do punog glasa i pravog mesta u istoriji srpske radiofonije.

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

| 11 Uz ovu kwigu Za ime Nikole Kosi}a, majora vojske Kraqevine Jugoslavije, saznao sam prvi put iz novina 1995. godine. Upoznali smo se u jesen 1996, u wegovoj ku}i u ^a~ku. Otada, pa sve do pojave ove kwige, neprekidno smo sara|ivali. Od wega sam pri- kupqao razna obave{tewa koja su mi pomogla da jasnije sagledam vreme i poli- ti~ki `ivot u jugoslovenskoj vojsci pred Drugi svetski rat, `ivot u zarobqe- ni~kim logorima, zatim u Nema~koj, posle oslobo|ewa, i, kasnije, `ivot emigracije u Americi: dakle, veliki period koji je Kosi}, svojim dugim vekom obuhvatio. U arhivu SANU detaqno sam pregledao Kosi}evu dokumentaciju ko- ja se odnosi na Srpski radio program, odnosno emigrantski radio. Prva verzija kwige na~iwena je hronolo{kim redom, a doga|aji su pra}e- ni onako kako su se zbivali. Godinu dana kasnije pro~itao sam taj rukopis, i u~inilo mi se da mu nedostaje vi{e autenti~nih podataka. Tako je uneta seri- ja novih dokumenata, a hronologija de{avawa je pro{irena. Tuma~ewa su sve- dena na minimum. Ponekad su to samo najave doga|aja, a centralno mesto zau- zeo je „jezik ~iwenica“. U pisawu je kori{}ena forma koja se upotrebqava prilikom izrade scenarija za dokumentarni radio. Stvorena dramaturgija ostavila je ~itaocu slobodu da donese samostalno sud o delu Nikole Kosi}a. Moglo bi se re}i da je kwiga slo`ena od niza slika koje se, kao `iva istori- ja, kre}u pred o~ima ~italaca. Za{to je kwiga ovako obimna? To je skra}eno izdawe pola veka `ivota srpske emigracije u Americi ko- ji je bele`io lokalni srpski radio. Nikola Kosi} nije imao privatni `ivot, na na~in kako se to obi~no shva- ta; kroz ono {to je ostavio ogleda se wegova strast i potreba za u~estvovawem u javnom `ivotu. Kosi}eva arhiva pru`a istra`iva~u dodir sa prohujalim `ivotom na najneposredniji na~in. Ta zbirka dokumenata nije nastala u vidu „li~nih pisama“, jer je Kosi} vr{io samo javnu delatnost, a smisao tog `ivo- ta u zarobqeni{tvu, posle zarobqeni{tva u Nema~koj i kasnije boravka u Ame- rici, jeste antikomunisti~ka borba, borba za pravdu i slobodu. Wegov medijum za iskazivawe bio je radio koji je autor najpre „otkrio“ i koristio u logoru u Osnabriku, zatim radio preko kojega se obra}a, posle oslobo|ewa, biv{im za- robqenicima, vojnicima i oficirima vojske Kraqevine Jugoslavije u Nema~- koj, i definitivno, Srpski radio u Americi. Da je u svim tim akcijama bio sam, li~io bi na ~udaka. Ali iza „rata“ — koji je vo|en u logorima me|u neka- da{wim pripadnicima iste vojske, kasnije u Americi, u srpskoj emigraciji, „rata“ koji je vo|en izme|u zvani~nog re`ima u zemqi i emigracije van zemqe — Kosi} je bio deo tkiva jedne generacije istog naroda, s druge strane „gvozde- ne zavese“. Taj javni `ivot, nama malo poznatog sveta, ~ini sr` ove kwige.

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

12 | Jo{ ne{to. Kosi} nije bio partijski lider, niti omiqeni vo|a nekog srp- skog nacionalisti~kog pokreta. Ve{to je koristio radio da preko wega, on i wegovi politi~ki istomi{qenici, saop{te svoja gledi{ta i ideje ~iji je ciq bio ostvarewe slobodne i demokratske Jugoslavije. Ova kwiga dobila je naslov prema ~lanku „Raskol u eteru“ Mom~ila Ili}a, bliskog Kosi}evog prijateqa i saradnika. Taj tekst objavqen je i emitovan 1965. godine i simboli~no odre|uje odnose koji su vladali u samoj emigraci- ji, wihovu neslogu i podvojenost, posebno u intelektualnim krugovima, kao i odnos komunisti~ke vlasti u zemqi prema emigraciji u celini. Podnaslov „Srpski radio program“, u Milvokiju, definisao je sam Kosi}, jo{ u Americi, u vreme kad je taj radio emitovao svoje emisije onako kako je to u ovoj kwizi i opisano. D. S.

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

| 13 @ivot pred Drugi svetski rat 1 Svi tekstovi u kojima Kosi} govori u prvom licu, izgovoreni su za seriju emisija Radio Beograda 2 „Govori da bih te video“ u periodu od 1996. do 2001. godine. Kwiga donosi skra}enu verziju wegovih se}awa. Napomena D. S.

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

14 | Rodio sam se u Kraqevu 22. febru- ara1907. godine1. Prvo moje slu- `bovawe bilo je: IV pe{adijski puk „Stevan Nemawa“ u U`icu. U ~in pe{adisjkog podporu~nika un- apre|en sam kraqevim ukazom po za- vr{etku Vojne akademije 1. oktobra 1925. godine. Slu`io sam u IV pe{adijskoj podoficirskoj {koli „Kraqica Marija“ u Zagrebu tri godine. Bio sam u ~inu poru~nika u beogradskoj {koli „Kraq Aleksandar“ kao komandir, dve godine. Zatim sam bio {est godina po- mo}nik odeqewskog stare{ine u Vojnoj akademiji, u Beogradu i pomo}nik nastavnika i nastavnik nekih predmeta. Disciplina je zauzimala najva`nije mesto u vojni~kom vaspitawu oficirskog podmlatka. Komandno osobqe ~inele su klasne i odeqenske stare{ine i wihovi po- mo}nici. Oni su imali trajan i najve}i uticaj u pogledu disciplinovawa pitomaca — ta~nost, ispravnost, urednost. Du`nosti odeqenskih stare{ina i wihovih pomo}nika odre|ivane su nastavnim programom: obuka u pe{adijskim egzercirnim pravilima, opis pe{adijskog naoru`awa i municije i wihovo rukovawe, nastava ga|awa, bor- bena obuka, zatim: pravila slu`be, moralna nastava, stra`arska slu`ba, di- sciplinksa uredba, ratna slu`ba. Sve navedene du`nosti vr{io sam po potrebi. Moji predmeti bili su: ratna slu`ba i moralna nastava. Kako smo bili organizovani? U Podoficirskim {kolama svaki bataqon imao je 4 ~ete, svaka ~eta ko- mandira, jednog ili dva vodna oficira, narednika ~ete i 4–6 podoficira, podnarednika. Nastavni program sastavqala je Pe{adijska inspekcija Ministarstva vojske i mornarice. | Milka i Nikola Kosi}, U`ice, 1929

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

| 15 Vodni oficiri nisu bili vodnici, kako bi se to danas protuma~ilo, ve} svr{eni slu{aoci Vojne akademije. Prema nare|ewu komandanta bataqona (major ili potpukovnik) i po nare|ewu i dogovoru sa komandirom ~ete, pre- davali su pitomcima: uredbu o vojnoj disciplini, pravila slu`be (stra`ar- ska slu`ba), matematiku, geografiju, bojne otrove, ~itawe karata i planova, slu`bu veze, itd. Ja sam, pak, predavao sve {to mi je bilo dodeqeno. Najvi{e vremena utro{io sam, kao komandir i vodni oficir, u predavawu geografije, mate- matike, ~itawu karata i planova i slu`be veze. Moralnu nastavu kod pitomaca dr`ao je, skoro uvek, komandir ~ete. Slu`bovao sam, najvi{e u Beogradu, tako da sam beogradski garnizon po- znavao vrlo dobro. Oficiri iz cele zemqe izabrali su me za ~lana uprav- nog odbora Oficirske zadruge, 1939. godine. Predsednik glavnog odbora bio je general Milan Nedi}, a radnog odbora divizijski general Aca Stoja- novi}. Kapetan @ivan Kne`evi}, major Jovan Buzdomovi} i ja, u ~inu kape- tana, bili smo ~lanovi tog odbora. Tu se nisu raspravqale samo stvari od interesa za Oficirsku zadrugu, ve} se tu debatovalo i o stvarima op{te prirode, kao {to je na primer bio dolazak Hitlera na vlast. Imao sam pri- liku da upoznam i slu{am starije generale koji su u mladosti — kao ofici- ri, komandanti pukova ili komandanti brigada, ratovali u Prvom svetskom ratu, u probijawu Solunskog fronta. Situacija u zemqi uo~i 27. marta 1941 Mi, oficiri posleratne generacije, stekli smo utisak da su se na{i sta- ri, islu`eni, ~estiti oficiri borili, ali su se i umorili. Jer politi~ke prilike mewale su se neprekidno. Smr}u kraqa Aleksandra, izgubili smo mnogo. Izgledalo je da smo ku}a bez krova. Neko }e se ~uditi kad ka`em da je odlazak jednog ~oveka, kao {to je bio kraq Aleksandar, mogao zaista da do- vede do toga da se qudi ose}aju nesre}no i bez ikakve za{tite u zemqi, ali je to bio fakat. Kraq Aleksandar stvorio je oko Jugoslavije obru~ pomo}u sa- veza sa Francuskom, Malom Antantom, i Balkanskim sporazumom u koji je u{la i Turska. Wegovom smr}u i dolaskom kneza Pavla, sve se promenilo. Knez Pavle je bio fini ~ovek, ali se nije mnogo zanimao politikom, a po- gotovo nikada nije bio u ratu — ni blizu. On je bio, za nas, gospodin koji je raspolagao lepim slikama, ~ovek umetni~kog ukusa, cewen kao blagorodan. Ali, prilike u Evropi i u na{oj zemqi zahtevale su druga~ijeg ~oveka. Posle generala Petra @ivkovi}a koji je bio predsednik vlade za vreme kraqa Aleksandra, dolazi Milan Stojadinovi}, politi~ar, radikal, u koga se polagala velika nada, kao radikala i ~oveka. On je bio vrlo dobar matema- ti~ar. Kao ministar finansija, ka`u, vrlo uspe{an. Stojadinovi}ev potez bio je ru{ewe svih onih kanala, sve one za{tite koju je stvorio kraq Alek- sandar, koji je to uradio da bi osigurao zemqu od italijanskih, nema~kih, ma- |arskih i austrijskih nasrtaja. 1 (lat. concordatum) sporazum, nagodba, naro~ito: sporazum izme|u pape i jedne sve- tovne sile o odnosima i pravima rimokatoli~ke crkve u toj dr`avi.

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

16 | | Po~etak vojni~ke karijere: potporu~nik Nikola Kosi} sa grupom oficira 4. pe{adijskog puka „Stevan Nemawa“ (tre}i s leva)

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

| 17 Knez Pavle je svemu tome kumovao, a Stojadinovi} po{to je napravio r{um sa konkordatom1 u zemqi, priklawao se uz \ana, ministra spoqnih po- slova Italije i, Musolinija. I{ao je toliko daleko da je po~eo da imitira Du~ea. Imao je kao pratwu grupu mladih qudi u plavim ko{uqama. Kad on sedne, oni stanu iza wega. Nosio je maramicu sa svojim likom. Sam knez uvi- deo je kuda to vodi. Odbacio je Stojadinovi}a i za predsednika vlade dola- zi Dragi{a Cvetkovi}. Treba znati da je general Milan Nedi} tada u`ivao veliki ugled i u gra|anstvu, ne samo u vojsci. Apstrahujem wegovo kasnije po- na{awe, jer nisam bio prisutan; sve {to daqe znam o wemu je iz novina i iz pri~a drugih qudi. Godine 1941, narod je bio u dilemi {ta da se radi. Cvetkovi} i knez Pa- vle tra`e da se, po svaku cenu, pri|e paktu. Srpski narod to ne mo`e da razume. Za{to? Zato {to smo smatrali da je la` svako obe}awe koje je Hitler dao jugoslovenskoj vladi i knezu. Hitler je obe}ao i Norve`anima i Poqaci- ma da ih ne}e napasti, ali je sve to na kraju pogazio. Me|utim, knez Pavle i vlada Cvetkovi}a, naro~ito Ma~ek, Kulovec i Krek, na tome insistiraju. Sve vri. Li~no sam to posmatrao ovako. Bio sam predava~ u Vojnoj akademiji, dr- `ava me izdr`avala, sve mi je davala. Unapre|en sam, dobio sam zlatne epo- lete, sabqu, mamuze, ~ast. [ta je tra`ila ta dr`ava od mene? Ni{ta drugo | Malo poznata fotografija. Knez Pavle (prvi s leva)

http://www.floowie.com/en/read/raskol/

Драган Симић РАСКОЛ У ЕТРУ Година издања: 2006. Формат: 200 x 265 mm Страна: 292 Брош повез, ћирилица ISBN 86-7614-046-4 Цена за Србију 1000.00 динара, за иностранство 10€ плус поштарина Наруџбине слати на: Dragoslav Simić, e mail: sicke41@gmail.com У прилогу књиге су два CD-а са најстаријим тонским записима на српском језику насталим у САД, које је сачувао Никола Косић.

http://www.floowie.com/en/read/raskol/